Moj liberalizam ne sprječava me da budem praktičan katolik, 31.8.1999.

Na početku razgovora predsjednika Liberalne stranke Vladu Gotovca pitali smo: »Izjavili ste da se u Hrvatskoj »latentno vodi rat protiv liberalizma u mnogim dijelovima Crkve«. Jesu li ti napadi usmjereni na liberalizam kao svjetonazor ili politiku LS-a?«

– I jedno i drugo. Postoji potpuno kriva i mračna interpretacija Papine rečenice koja govori o stvaranju civilizacije smrti. Ta rečenica je bila vrlo konkretno usmjerena na posljedice abortusa. No, ona se danas počinje širiti kod nekih ljudi iz Crkve, kao definicija naše, moderne civilizacije, koja se po njihovu mišljenju, izjednačuje dobrim dijelom s učinkom liberalizma. Tako se onda liberalizam pretvara u nositelja civilizacije smrti, a u našim specifičnim prilikama se sad i taj opći civilizacijski okvir pripisuje političkom programu hrvatskih liberala.

l Postoje li konkretni pokazatelji koji potvrđuju Vašu tezu?

– Ne samo to, nego se radi o izravnim napadima. Primjerice, župnik u Zadvarju u Dalmaciji, u propovijedi me nazvao sotonom. U Prološcu na Veliku Gospu svećenik je u propovijedi nas liberale nazvao sotonama, dodavši da samo luđaci mogu glasovati za našu stranku. Upoznat sam s nizom sličnih slučajeva u kojima se sadržaj sotoniziranja proširuje do toga da se liberale identificira s masonima, s ljudima koji su protiv vlastite nacije ili ih ona ne zanima; optužuju nas da smo antihrvati i da želimo preko velikih integracija uništiti hrvatski narod.

• Nalazite li takve stavove u govorima i napisima teologa i istaknutih članova Crkve u Hrvata?

– Kod nekih da! Zbog toga što je u počecima liberalizma, u trenutku kad je on započeo stvarati modernu civilizaciju i laičke države, izbio golemi sukob između takva koncepta države i interesa Crkve. No, od tada se previše toga promijenilo da bismo s tim računom dolazili u 21. stoljeće. Danas u Hrvatskoj treba zaustaviti takav razvitak, jer on na duhovnom i materijalnom planu zaustavlja one snage koje bi trebale modernizirati Hrvatsku i učiniti ju dijelom modernog svijeta.

• Na koji način se opstruira moderniziranje Hrvatske?

– Otpor je dvojak: prvo se te snage obeshrabruju u zemlji, jer im se prijeti, a s druge strane se obeshrabruje ulazak Hrvatske u svijet, jer se tvrdi da je to civilizacija smrti i da Hrvatska ne treba stupiti u takvu civilizaciju.

l Jesu li liberalizam i socijalni nauk Crkve u nepomirljivoj opreci?

– Ne! Ono što treba raščistiti u ovom slučaju je činjenica da je izgradnja modernog liberalizma zapravo provedba personalizma koji je bio svojstven lijevo orijentiranim crkvenim misliocima koji su prvi počeli definirati sadržaj crkvene socijalne doktrine. Kako su to bili personalisti ili mislioci srodnoga filozofskog mišljenja, držimo da nikakve suprotnosti između kršćanstva i liberalizma nema i da je tema njihova sukoba iz današnje perspektive povijesna, a oni koji je načinju kao stranačko pitanje pokazuju da očito ne poznaju ni suvremenu Crkvu ni liberalizam.

• Koliko je kršćanski moral prihvatljiv Vašoj viziji liberalnog društva?

– Ja sam katolik i nisam nikad u liberalizmu koji prakticiram naišao ni na kakve motive koji bi zahtijevali od mene da odustajem od bilo kojeg temelja katoličkog učenja.Uvjeren sam da naše zastupanje racionalnosti, tolerantnosti, punog poštovanja osobe, naše zastupanje natjecateljske biti čovjeka i slobode, ne samo da je u potpunom skladu, nego je i uopće moguće samo zato što smo sve to razvijali u civilizaciji utemeljenoj na kršćanstvu.

• Kako onda liberali vide optimalnu ulogu Crkve u društvu?

– Uvjereni smo da je optimalna uloga Crkve u tome da svojim učenjem neprekidno bdije nad onim vrijednostima na kojima se utemeljuju i duhovne i materijalne vrijednosti. To je bit – nadzirati duhovni temelj razvitka društva.

• Otkud vuče podrijetlo povezivanje liberalizma s masonstvom i ima li tomu uopće temelja?

– Radi se o provincijskoj zbrci. Budući da su prosvjetitelji bili u početku teorijski okvir liberalizma, a da su se oni velikim dijelom kritički odnosili prema Crkvi, mnogi su tada tumačili da je to nastavak masonskih igara oko Crkve. Ta zbrka je ostala u glavama mnogih sve do danas, jer i o prosvjetiteljstvu i o masonstvu postoje razne slike od točnih do potpuno iskrivljenih. Liberalizam nije ni masonstvo, niti prosvjetiteljstvo, no kako je masonerija u provincijskom shvaćanju dobila mračan sadržaj, tim putem je potpuno demonizirano i sve ono što se s njome povezuje, bez potrebe za dubljom argumentacijom.

Gordan Pandža

Vjesnik
31.8.1999.
Godina 2, broj 587

Download originalne stranice Vjesnika (.pdf)

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s