Ozbiljne ankete daju Liberalnoj stranci 3 posto, Vjesnik 23.5.1999.

Protekli tjedan održao se ci­jeli niz sastanaka na različi­tim razinama oko pitanja iz­bornog zakona. Tim povodom razgovarali smo s jednim od sudionika tih razgovora, pred­sjednikom Liberalne stranke Vladom Gotovcem.

U petak su se sastali čelni­ci oporbene šestorice, a jedna od tema razgovora bila je i pri­jedlog izbornog zakona i mo­gućnost sporazuma oko tog pi­tanja s HDZ-om. Na tiskovnoj konferenciji HDZ-a, rečeno je da je sporazum gotovo posti­gnut. Koliko ste blizu dogovo­ru?

– Do sporazuma još uvijek nismo došli. Tek u petak smo definitivno formulirali svoje prijedloge, posebno uzevši u obzir činjenicu da želimo pri­donijeti donošenju izbornog zakona putem konsenzusa. U utorak ćemo naše prijedloge predstaviti HDZ-u na sastanku predsjednika klubova. Može se reći da postoji čitav niz poka­zatelja koji govore da smo se približili konsenzusu, ali do konačnog sporazuma još se treba riješiti čitav niz pitanja.

Što su točno šestorica do­govorila?

–  Moram vam odgovoriti da o tome ne mogu davati izjave, s obzirom na činjenicu da se pri­državamo pravila po kojem uv­jete pregovora najprije treba ponuditi onome s kojim se pre­govora, a tek ih onda ponuditi javnosti.

Ipak, možete li biti malo konkretniji?

– Sve što mogu reći je da su ti uvjeti u svojim bitnim točka­ma već sadržani u dosadaš­njim pregovorima i da su mo­difikacije koje su unešene tak­vog karaktera da bi trebale omogućiti približavanje.

SDP i HSLS su u utorak, ne poštujući dogovor, postigli sporazum o kojem nisu pre­thodno obavijestili predstavni­ke ostalih stranaka oporbene šestorice. U javnosti se takav potez pročitao kao početak kraja šestorice.

– Na sastanku smo raspravili pitanja koja su u zadnje vrije­me bila predmet javnih raspra­va i u kojima je šestorica sud­jelovala. Za cijelo to vrijeme, ja sam bio suzdržan u davanju bi­lo kakvih komentara koji bi dramatizirali situaciju, izričito govoreći da nema razloga da se dramatizira. Nesporazumi koji su postojali potpuno su ra­zumljivi kada šest različitih stranaka zajedno rade, jer se šestorica nije pretvorila u jed­nu stranku i postala pokret. Svaka stranka zadržala je svo­ju fizionomiju, a već od počet­ka smo uzeli u obzir mogućno­st da međusobno vodimo bila­teralne ili multilateralne raz­govore. Jedno od pitanja bilo je jesu li SDP i HSLS prešli posta­vljene okvire?

Jesu li ih prešli?

– U analizi se pokazalo da ni­su. Prema tome nema nikak­vog razloga da se njihov sasta­nak uzme kao povod za razila-zak šestorice. U petak smo u zajedničkoj izjavi potvrdili da nas povezuju bitna rješenja i nastojanje da na njih zajednič­ki odgovorimo. Šestorica će i dalje u međusobnim odnosima prakticirati bilateralne i multi-lateralne dogovore i razgovo­re, zato što je to, po našem du­bokom uvjerenju, najbolji na­čin da se usklade različita sta­jališta i da se na zajednički sastanak dođe sa što manje va­rijacija.

Tek »mali nesporazum«

Na nedavnim sastancima Račana i Budiše s predsjedni­kom Tuđmanom, njih dvojica su iznijeli prijedlog izbornog zakona (jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo izbornim sustavom), tvrdeći da je riječ o zajedničkom prijedlogu šesto­rice. U intervjuu Feral Tribuneu, Vi ste rekli da za taj prije­dlog niste znali.

– U Feralu je došlo do jedne, vjerojatno, slučajne zabune. Odgovor koji sam dao da »ne znam«, odnosio se na drugi dio pitanja – je li se još nešto ras­pravljalo kod Predsjednika? Znao sam za tu varijantu prije­dloga izbornog zakona, jer smo o tome razgovarali. Ali moram napomenuti da smo o tome raspravljali prije nego što smo znali da će doći do razgovora s Predsjednikom. Taj prijedlog je bio prihvaćen kao mogućno­st koja će se tijekom razgovora između predsjednika klubova zastupnika u Saboru ispitati. Tu je nastao mali nesporazum.

Jesu li »četvorica« zamjerili SDP-u i HSLS-u, odvajanje od šestorice?

– Ne, nismo zamjerili, jer smo o tome već razgovarali. Uostalom, preostalo je još niz pitanja, važnih za konačni spoarzum, na primjer izborna klauzula, njezina visina, lista

Ako ipak dođe do koalicije SDP-a i HSLS-a, hoće li LS, HSS, IDS i HNS odgovoriti ob­navljanjem Porečke skupine. Nedavno ste imali sastanak s čelnicima tih stranaka.

– Ne bih to nazivao obnovom Porečke skupine. Naglašavam da su ove četiri stranke tipične stranke centra i da one pred­stavljaju nešto što bi bilo nor­malno u modernoj Hrvatskoj, a to je onaj središnji politički program koji izražava tradicio­nalnu sferu građanskog druš­tva. Potpuno je razumljivo da su te stranke međusobno blis­ke i da lakše mogu riješiti neka pitanja, nego stranke koje nisu tako orijentirane.

Liberali su također državotvorni

Pojedini politički komenta­tori se ne bi s Vama složili, pr­venstveno zbog IDS-a i nekih radikalnih poteza te stranke.

– IDS je stranka koja je na poseban način postavljena u Hrvatskoj. Oni imaju posebnu političku tradiciju i poseban image. Borba između IDS-a i HDZ-a u Istri imala je specifi­čan karakter, koji je s raznih strana bio različito interpreti­ran. Komentatori su pokušava­li pronaći svoj politički interes. U javnosti se pokušavalo razviti osjećaj da je istarski regiona­lizam nešto što je antihrvatsko, a to nije istina. Ali, u stanju od­nosa koji vladaju u Hrvatskoj, regionalizam je stajalište koje vrlo često izaziva sumnjičenje. Ako o tome ne vodite dovoljno računa, što se IDS-ovcima po­nekad događalo, onda se izazi­vaju sumnje u javnosti. S druge strane i HDZ je čitavim nizom nespretnih postupaka u Istri izazvao revolt građana, a kako se često HDZ izjednačava s hr­vatstvom i suverenitetom Hr­vatske, onda mnogi tu činjeni­cu tumače na način da je to su­kob onih koji žele cjelovitu Hr­vatsku i onih koji to ne žele. To su motivi zbog kojih se IDS proglašava preradikalnim.

Prigovori se upućuju i HSS-u i njegovom predsjedni­ku Tomčiću, zbog navodne po­vezanosti s HDZ-om?

– Od svih političkih stranaka koje su prilikom osnivanja Hr­vatske sudjelovali u političkom životu, HSS je doista bio najbli­ži HDZ-u. HSS je u sebi čuvao stari tradicionalni poriv koji je preko banovine Hrvatske, sanjao o hrvatskoj državi. Pri­govori od nekih, a najviše ih je bilo iz HDZ-a, da se HSS posta­vio izdajnički prema hrvatskoj državotvornosti,   zaboravljaju na te motive i zaboravljaju da je HSS različitom taktikom po­kušao postići isti cilj – samos­talnu ili barem konfederalnu Hrvatsku. Ta činjenica se pot­vrdila u razdoblju kada je HSS bio blizak HDZ-u, upravo zbog spomenutih motiva očuvanja hrvatske države. Zbog toga je i pokojni Josip Pankretić često naglašavao da je HSS bliži HDZ-u, nego liberalima. Na­ravno da ja tu ocjenu ne prih­vaćam, jer liberali nisu bili niš­ta manje državotvorni od HDZ-a. Mi smo ipak bili za političare poput Pankretića, nepoznata politička činjenica, dok mu je HDZ zbog svog političkog tra­dicionalizma bio bliži. Naravno da se sada još uvijek vuku pos­ljedice takvog ponašanja. Da­nas je političko pitanje drukči­je, i HSS se prepoznaje kao nedvosmislena oporbena stranka nasuprot HDZ-u.

U javnosti se sve više govo­ri o mogućoj koaliciji nekih stranaka šestorice s HDZ-om. Hoće li šestorica zajednički preživjeti izbore?

– Nema nikakvih političkih prepreka da se šestorica održi. Odlazak HDZ-a u opoziciju bit će dobra terapija za tu stran­ku, jer će upravo kroz opozicij­sko razdoblje sazrijeti u mo­dernu stranku i točno obliko­vati svoju poziciju u političkoj podjeli Hrvatske, po tradicio­nalnoj podjeli na ljevicu, desni­cu i centar. HDZ je još uvijek pokret koji se u tom svrsta­vanju ne može postaviti na ni­jednu poziciju. HDZ kao po­kret pripada desnoj političkoj opciji i nije prikladan za stva­ranje Vlade desnog centra, a takav će biti sve do opozicij­skog sazrijevanja koje ga može dovesti na poziciju desnog cen­tra.

Koliko su birači skloni LS-u?

Do kraja godine će se odr­žati izbori, a ankete ne daju veliki broj glasova LS-u. Kakav izborni rezultat očekujete?

– Stvaranje hrvatskog centra je vrlo teško i naporno. U ovom trenutku centar je razbijen na nekoliko stranaka i nama je stalo do toga da se on stabilizi­ra. Zbog toga bi naš zajednički uspjeh na izborima, konačno uspostavio neizbježni politički temelj, ako želimo postati dio moderne Europe. Borba za po­litički centar je borba za stabi­lan i dugoročan okvir koji će omogućiti gospodarski razvi­tak i partnerske odnose s Eu­ropom. Ozbiljne ankete LS-u daju oko tri posto glasova, ali pitanje hoće li LS dobiti tri ili pet posto, prije je pitanje per­spektive Hrvatske, nego sudbi­ne naše stranke.

U javnosti se mogu čuti mišljenja kako radikalni istupi nekih Vaših članova poput Ive Banca, odbijaju dio potencijal­nih birača LS-a?

– Gospodin Banac je član na­še stranke i ništa više. On, kao i svaki drugi član stranke ima puno pravo izražavati svoje mišljenje. Banac je zasigurno liberalno orijentiran čovjek, ali vrlo često nekima zvuči ne­prihvatljivo i radikalno. Kad su u pitanju ispitivanja raznih sta­jališta, često dolazi do osobnih sukoba koji se žele interpreti­rati kao politički ili stranački sukobi. Volio bih da se to ne događa, i da se u javnosti shva­ti da Banac nastupa kao osoba i da ne predstavlja ni vodstvo, niti službeno stajalište stranke, pri čemu naglašavam da ga smatramo izuzetno vrijednim članom stranke, koji je uosta­lom član Akademije. Nema go­vora o tome da je on vođa neke frakcije u LS-u.

Niste bili na proslavi dese­te godišnjice osnivanja HSLS-a, iako ste jedan od osnivača te stranke. Koji su razlozi Vašeg nedolaska na tu svečanost?

– Na jedan dio proslave ni­sam mogao doći, jer nisam bio u Zagrebu. Međutim, mislim da je priprema te proslave bila neprikladna. Udio LS-a u ne­kadašnjem HSLS-u je jednak ili možda čak i veći od današnjeg HSLS-a. Poslije disolucije, u LS-u se našlo nekoliko ute­meljitelja HSLS-a. Smatram da se bez tih ljudi ne može organi­zirati obljetnica desetogodišnjice.

Jeste li bili pozvani na pro­slavu?

– Da, bio sam pozvan. Na prvi dio nisam mogao doći, a na drugi dio nisam htio doći iz na­vedenih razloga. Napominjem da nije u pitanju osjećaj povri­jeđenosti ili taštine, jer mene tamo nije nitko zaboravio. Čudno je da se proslavlja desetogodišnjica, a da se mene, kao bivšeg predsjednika stranke, poziva kao i sve druge, bez ikakvog prethodnog razgovora o tome.

Razgovarao: Goran Berković

Vjesnik, 23.5.1999.

Download originalne stranice Vjesnika (.pdf)

One thought on “Ozbiljne ankete daju Liberalnoj stranci 3 posto, Vjesnik 23.5.1999.

  1. Pingback: Ne zaboravimo Vladu Gotovca! « Vlado Gotovac

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s